Dr Blagojević: Projekat iz Zagreba znači eutanaziju Federacije BiH

U petak 25. aprila ove godine u Zagrebu je održan skup na kojem je predstavljena karta teritorijalne podjele Bosne i Hercegovine na četiri jedinice, od kojih bi jedna bila Republika Srpska, drugu bi činila "hrvatska republika", treću "bošnjačko-muslimanska republika", a četvrta bi bio Brčko distrikt.

Dr Milan Blagojević

Na karti predstavljenoj u Zagrebu crvenom bojom je označena tzv. "Croat Republic" koja bi obuhvatala zapadnu Hercegovinu i prostor oko Mostara te izdvojene prostore u srednjoj Bosni i Posavini, sve u okviru sadašnje teritorije Federacije BiH, dok bi preostali dio teritorije Federacije BiH bila tzv. "Bosniak-Muslim Republic", kako su je nazvali na karti.

Koliko je sve ovo suprotno važećem Ustavu BiH i Ustavu Federacije BiH i koliko je pravno nemoguće da se sve to izvede bez izmjene Ustava BiH i ukidanja postojećeg Ustava Federacije BiH, govore naredni redovi.

Ustavom BiH je propisano (član 1) da se BiH sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. Stoga bi projekat predstavljen neki dan u Zagrebu značio zamjenu ove odredbe Ustava BiH nekom drugom, a to pravno nije moguće bez promjene Ustava BiH.

Zatim, u članu 4. Ustava BiH je propisano da se dvije trećine delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH biraju iz Federacije BiH, pri čemu pet hrvatskih delegata biraju hrvatski, a pet bošnjačkih delegata biraju bošnjački delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Ustav BiH takođe propisuje (član 4) da se 28 poslanika iz Federacije BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH biraju sa teritorije Federacije BiH.

Stoga je očigledno da se ono što je zatraženo u Zagrebu pravno može izvesti samo ako bi se pristalo na izmjenu i ovih odredaba Ustava BiH.

Isto vrijedi i za Predsjedništvo BiH, jer Ustav BiH propisuje (član 5) da se bošnjački i hrvatski član Predsjedništva biraju neposredno sa teritorije Federacije BiH, a ne iz onoga što se hoće zagrebačkim projektom od neki dan. Isto vrijedi i za onaj dio člana 5. Ustava BiH kojim je propisano da ukoliko hrvatski ili bošnjački član Predsjedništva BiH stavi veto na odluku Predsjedništva kojom su preglasani, o tome odlučuju hrvatski, odnosno bošnjački delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a ne u jedinicama planiranim projektom iz Zagreba.

Na isti način stoje stvari i kada je riječ o izboru sudija iz Federacije BiH u Ustavni sud BiH. Naime, član 6. Ustava BiH propisuje da četvoro sudija iz Federacije BiH u Ustavnom sudu BiH bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.

I članovi Upravnog odbora Centralne banke BiH su jedan Bošnjak i jedan Hrvat iz Federacije BiH, tako propisuje Zakon o Centralnoj banci BiH u skladu sa Ustavom BiH.

Prema tome, sve ono što je neki dan predstavljeno u Zagrebu pravno je nemoguće provesti bez odgovarajućih i to brojnih izmjena Ustava BiH (i Zakona o Centralnoj banci BiH), kojih neće biti ako ih ne prihvate svi u BiH, ne samo hrvatska i srpska strana, već i bošnjačka strana. Svaki drugi poduhvat bio bi nasilje nad pravom i državom.

To jednako, bolje reći još više, važi za Ustav Federacije BiH. Dovoljno je u tom pogledu navesti samo početno poglavlje tog ustava. U članu 1. stav 2. tog poglavlja Ustava Federacije BiH je propisano da Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima, i građani Federacije BiH, ravnopravno uređuju Federaciju BiH, definisanu Aneksom 2 Dejtonskog sporazuma.

Odmah zatim u članu 2. istog poglavlja Ustava Federacije BiH je propisano da se Federacija BiH sastoji od federalnih jedinica (kantona).

Drugim riječima, Ustav Federacije BiH zahtijeva postojanje ove federacije, kao federacije kantona, tako da bi realizacija projekta iz Zagreba značila ukidanje Federacije BiH i njenog ustava te nakon toga formiranje na toj teritoriji nekih drugih političko-teritorijalnih cjelina.

Međutim, sve to je nemoguće bez prethodne svojevrsne ustavne eutanazije Federacije BiH i Ustava Federacije BiH, što je pravno nemoguće bez saglasnosti svih u Federaciji BiH, to jest za tako nešto treba saglasnost ne samo hrvatske nego i bošnjačke i srpske i građanske strane, imajući u vidu da je Ustavom Federacije BiH propisano da sve te strane ravnopravno uređuju Federaciju BiH, što uključuje i njeno eventualno preuređenje.

PIše: Dr Milan Blagojević 

Foto: TradFest/Ivan Pepić