Novi porast cijena hrane zbog skuplje pšenice i biljnih ulja
Referentni indeks svjetskih cijena prehrambenih proizvoda porastao je u februaru, prekinuvši petomjesečni pad.
Rast cijena pšenice, biljnih ulja i mesa nadmašuje pad cijena sira i šećera, prema izvještaju FAO.
FAO procjenjuje da bi globalna proizvodnja pšenice u 2026. mogla opasti zbog nižih cijena.
Cijene kukuruza, ječma i riže su blago porasle zbog stabilne potražnje.
Upozorenja AMIS-a ukazuju na moguće povećanje troškova zbog sukoba na Bliskom istoku.
Referentni indeks svjetskih cijena prehrambenih proizvoda porastao je u februaru, čime je prekinut petomjesečni pad. Rast cijena pšenice, većine biljnih ulja i nekih vrsta mesa prevazišao je pad cijena sira i šećera, pokazuje novi izvještaj Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena korpe prehrambenih roba kojima se globalno trguje, u februaru je iznosio 125,3 boda, što predstavlja povećanje od 0,9% u odnosu na januar, ali je i dalje za jedan posto niži nego u istom periodu prošle godine.
Rast indeksa prvenstveno je izazvan višim cijenama žitarica, posebno pšenice, zbog nepovoljnih vremenskih uslova u dijelovima Evrope i SAD-a, te poremećaja u logistici u Ruskoj Federaciji i širem crnomorskom regionu.
Cijene kukuruza, ječma i sirka blago su porasle, dok je indeks cijena riže povećan za 0,4% zahvaljujući stabilnoj potražnji za sortama basmati i japonica. Indeks cijena biljnih ulja skočio je za 3,3%, dosegnuvši najviši nivo od juna 2022. godine, dok je indeks cijena mesa porastao za 0,8%, prvenstveno zbog veće potražnje za ovčijim i goveđim mesom. Nasuprot tome, indeks cijena mliječnih proizvoda pao je za 1,2% zbog nižih cijena sira, a indeks cijena šećera smanjen je za 4,1% u odnosu na januar i za 27,3% u odnosu na februar 2025. godine, zbog očekivanih obilnih globalnih zaliha.
FAO procjenjuje da bi globalna proizvodnja pšenice u 2026. mogla biti smanjena za oko 3%, na približno 810 miliona tona, jer niže cijene smanjuju interes poljoprivrednika za sjetvu u nekim velikim proizvođačkim regijama, uključujući EU, Rusiju i SAD. Istovremeno, proizvodnja ostaje povoljna u Indiji, Pakistanu i Kini.
Globalna proizvodnja žitarica u 2025. procjenjuje se na rekordnih 3.029 miliona tona. Svjetska potrošnja u sezoni 2025/26 trebala bi dostići 2.943 miliona tona, a zalihe bi mogle porasti na 940,5 miliona tona, uz odnos zaliha i potrošnje od 31,9%. Trgovina žitaricama u marketinškoj godini 2025/26 (jul–jun) procjenjuje se na 501,7 miliona tona, što je 3,5% više nego prethodne godine.
Poljoprivredno-tržišni informacioni sistem (AMIS) upozorava da eskalacija sukoba na Bliskom istoku može podići cijene energije i gnojiva, što bi povećalo troškove proizvodnje i transporta za poljoprivrednike širom svijeta.
(Buka) Foto: BN
Komentari (6)
Panjik
A NASE ORANICE I RATARI DOVEDENI SU DO TE MJERE KAO ROBOVI NEKADA JE VALJALA NASA PSENICA ZA BRASNO SAD NEVALJA DJUBRAD KUPLJENA ZA PARE SVE STO NASI LJIDI PROIZVEDU NJIMA NEVALJA KLOZETI
Smislov
Jel to opet počeo rat u Ukrajini? Drugi ukrajinski rat.😂
Žika
Bar imamo robne rezerve.
Problem
Ova sadasnja vlast nema pojma ni o ekonomiji, a ni o vodjenju drzavnih poslova!
Go
Da je samo to . Trebaju cene da idu 200% . Ko je na selu blago njemu samo mora Radit
Ha ha
Sve dobijamo iz irana poskupice i voda i nju uvozimo iz irana
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.