Ko je Bosanka koja se spominje u Epstinovim fajlovima

Ona se spominje u čak 53 fajla, a riječ je o njenim prepiskama s Epstinom iz 2012. godine, gdje se dogovaraju detalji njegovog dolaska u Štokholm.

U porukama spominje da će na sastanak s njim doći djevojke, a da ona dostavlja njihove fotografije i pojašnjava da sve imaju između 23 i 28 godina. O kakvim djevojkama je tačno riječ i šta je posrijedi, nije najjasnije iz samih poruka.

Inače, Sana Alajmović je bosanskohercegovačkog porijekla, rođena u Olovu, ali je tokom rata s pet godina s porodicom otišla u Švedsku gdje je nastavila školovanje i razvila uspješnu karijeru u oblasti biotehnologije i zdravstva.

Kao međunarodno priznata preduzetnica i liderka, bila je suosnivačica i izvršna direktorica kompanije Sigrid Therapeutics, švedskog startupa fokusiranog na razvoj inovativnih proizvoda za metaboličko zdravlje i kontrolu nivoa šećera u krvi. Pod njenim vođstvom, kompanija je ostvarila značajne investicije i patentirala tehnologiju koja doprinosi poboljšanju života osoba sa dijabetesom.

- Ništa ne radim zbog lične afirmacije, nego iz želje da dokažem da djevojka iz Bosne koja je došla kao izbjeglica u Švedsku, može biti uspješna - govorila je ona 2013. godine.

Sana je dobila brojne međunarodne nagrade i priznanja, među kojima su uvrštavanje na listu Biospace Top 10 Life Science Innovators Under 40, kao i titula jedne od najvažnijih švedskih osnivačica firmi. 

Tada je došla u fokus brojnih bh. medija, gdje je davala izjave o tim svojim uspjesima, ali i o cijeloj svojoj karijeri.

Svoje utočište u Švedskoj njena porodica pronašla je sasvim slučajno.

- Mama, moj brat, nena i ja smo došli u Njemačku i tu smo čekali da nam kažu gdje možemo ići dalje. Otac i djed su ostali u Bosni. Jednoga dana došao je neki čovjek u naš kamp iz Švedske, koji je tražio svoju sestru sa djecom. Dozivao je svoju sestru: 'Sano!'. Mislila sam da zove mene. Dotrčala sam i pitala ga šta hoćeš. On je rekao da traži svoju sestru. Mene je odveo do mame. Čekao je cijeli dan misleći da će doći njegova sestra, ali nije došla. Počeo je pričati sa mojom mamom i rekao je da ima četiri mjesta u svojim kolima i da bi nas mogao odvesti do Švedske - ispričala je ranije za RSE.

Početak nije bio lak, kao ni period prilagođavanja na novu zemlju, jezik i kulturu.

Švedska je jako organizovana i strukturisana država. Školstvo i zdravstvo su besplatni. Kada smo stigli, bili smo bijeda. Dosta Šveđana nam je pomoglo u početku. To su bili ljudi okupljeni oko Crvenog krsta. Oni su nam pomogli da se integrišemo u sistem. U školi sam osjetila da sam mnogo drugačija i zbog jezika i zbog ekonomske situacije. Zahvaljujući mojoj mami sam to prevazišla. Stalno mi je govorila da se možda sada osjećam kao manje vrijedna, ali sada su najgore godine. Jednoga dana sam došla u školu i obukla neku suknju. Jedna curica iz razreda mi je rekla da je tu suknju neki dan dala u Crveni krst. Kada sam došla kući, pitala sam mamu gdje je kupila suknju. Mama mi je kroz plač rekla da je suknju dobila iz Crvenog krsta - priča Sana.

Vrijedno je učila, završila je gimnaziju, a poslije i Ekonomski fakultet u Štokholmu. Tako se etablirala u švedsko društvo.

- Postoji neka pravda. Bila sam na dnu, ali sam znala da imam kapacitet. Nisam gluplja od Šveđana, nisam ružnija, nisam manje ambiciozna, nemam manje energije. Sve to imam. Ovdje je sve besplatno. Ko hoće da se edukuje, može. Ko hoće da radi, može raditi. Radila sam 12 godina, dijelila novine, radila u fabrici. Uvijek sam radila. Imala sam volju da nešto postignem u svome životu. Kad sam bila mlađa, stidjela sam se što nisam Šveđanka. Sada se hvalim svima što imam dvije kulture - rekla je.

Takođe je nagrađivana kao Female Leader of the Future u Švedskoj, što potvrđuje njen utjecaj i reputaciju u globalnoj industriji nauke i tehnologije.

U avgustu 2025. godine imenovana je za novu izvršnu direktoricu švedske farmaceutske kompanije Enzymatica AB, koja razvija proizvode za ublažavanje simptoma respiratornih infekcija, čime je dodatno potvrdila svoju poziciju liderke u sektoru zdravstva.

(Avaz) Foto: Društvena mreža/AP