Hoće li BiH ponovo biti na ''sivoj listi'' zbog neefikasnih mjera protiv pranja novca

Nova kontrola stiže u februaru naredne godine, a Moneyval nas je već upozorio na ozbiljne propuste u primjeni zakona.

Komitet eksperata za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma Savjeta Evrope, takozvani Moneyval, u decembru prošle godine je utvrdio da u Bosni i Hercegovini postoji niz nedostataka u ovim oblastima. Do februara naredne godine treba da se isprave propusti. Od 70-ak preporuka potrebno je ispuniti 75 posto njih kako se ne bismo ponovo našli na "Sivoj listi" zemalja kada je riječ o pranju novca i finansiranju terorizma.

Potrebno je da BiH prioritetno usvoji zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom na državnom nivou, te zakon o ciljanim finansijskim sankcijama u vezi sa terorizmom, finansiranjem terorizma i proliferacijom oružja za masovno uništenje. Već dugo se čeka na uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u Bosni i Hercegovini, što je još jedan važan uslov EU i FATF-a, a koji ocjenjuje Moneyval, te ga nadležne institucije moraju hitno riješiti.

Posla je mnogo, a vremena malo. Optimizma u pozitivan ishod ne nedostaje.

- Ono što bi bio prioritet, s obzirom da smo u Izvještaju bili najlošiji, jeste Zakon o ciljanim finansijskih mjerama UN-a protiv terorizma i protiv finansiranja terorizma, te finansiranja proliferacije. Da li ćemo uspjeti, vidjećemo. Ministarstvo bezbjednosti je uradilo ovaj zakon. Mi ćemo ga sljedeće sedmice poslati na mišljenje. Ubacićemo ga u proceduru. Nadamo se da će biti usvojen tamo do februara mjeseca", kaže Edin Jahić, član Delegacije za "Moneyval".

Eventualno vraćanje na "Sivu listu" imalo bi niz negativnih efekata. Ako je neko i mislio investirati u BiH, to bi ga uvjerilo da to ne čini. Našim privrednicima, osim što bi trajale duže, sve transakcije prema inostranstvu bile bi i skuplje. Posljedice ne bi zaobišle ni obične građane.

Došlo bi do onemogućavanja plaćanja nekih internacionalnih servisa. Isto tako, neki transferi naših ljudi koji žive u inostranstvu, novčani transferi koji idu preko određenih platformi koje služe za slanje novca, možda bi bili zabranjeni. Isto tako bili bi usložnjeni i skuplji. Tako da bi sigurno i građani osjetili neke posljedice", ističe Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista "SWOT".

Pranje novca u BiH nadziru brojne institucije na svim nivoima vlasti, ali ključna institucija u borbi protiv finansijskog kriminala je SIPA, tačnije njen Finansijsko-obavještajni odjel. Za ovu godinu nema podataka, ali je u prošloj zabilježen rast i broja sumnjivih transakcija i njihova vrijednost.

Finansijsko-obavještajno odjeljenje Državne agencije za istrage i zaštitu zaprimilo je 1.279 prijava sumnjivih transakcija, čija ukupna vrijednost iznosi 298 miliona konvertibilnih maraka, što je povećanje od 30 miliona KM. U 63 posto slučajeva potvrđena je sumnja na postojanje krivičnog djela.

Tužilaštvima u BiH proslijeđeno je 11 izvještaja s osnovanom sumnjom na pranje novca i povezana krivična djela, a njima su obuhvaćene 43 fizičke i 12 pravnih osoba.

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da Bosna i Hercegovina ima možda najrigoroznije kontrole pranja novca, ali kada je riječ o fizičkim licima to jest običnim građanima.

"Mi smo za običan narod i ljude neverovatno uspostavili strog sistem rada sa novcem, dok očigledno za neke velike transakcije ta pravila ne važe, a velike transakcije su upravo onih ljudi, onih firmi, one transakcije koje su u biti sumnjive", naglašava Pavlović.

Moneyval, Komitet eksperata Savjeta Evrope, stalno je tijelo koje procjenjuje koliko je u nekoj zemlji sistem za sprečavanje pranja novca adekvatan i u skladu sa međunarodnim standardima. Kažu da nismo najgori, ali da imamo štošta da popravimo i unaprijedimo. Naravno, dali su i rok za to. 

(BHT)