EU zaprijetila BiH 'sankcijama' zbog političkog nemara

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poslala je 18. juna pismo Savjetu ministara BiH u kojem je upozorila da će Evropska komisija za deset posto umanjiti iznos sredstava namijenjenih BiH već nakon samita lidera Zapadnog Balkana zakazanog za kraj mjeseca u Skopju.

I tu nije kraj.

Kos je upozorila da će se smanjenje sredstava za BiH i alociranje na druge zemlje "nastaviti progresivno i u fazama, čime se BiH suočava s potencijalnim gubitkom od 1,08 milijardi evra do 2027. godine", navodi se u pismu u koje je Radio Slobodna Evropa imao uvid.

Iz Evropske komisije nije odgovoreno na upit RSE o tome da li će dio novca za BiH biti prebačen zemljama regije.

Savjet ministara BiH je na hitno sazvanoj sjednici 27. juna usvojilo Nacrt plana reformi, ali njega još moraju usuglasiti nadležna ministarstva na svim nivoima kako bi na koncu bio finalizovan.

Nakon toga, prijedlog BiH mora prihvatiti i Evropska komisija. Prethodni plan nije bio usuglašen unutar BiH, Krišto ga je ipak poslala, a Brisel ga je na koncu odbacio kao nepotpunog.

Među uslovima o kojima nema konsenzusa u BiH je naprimjer uvođenje viza državljanima Rusije, Kine i Turske, poskupljenje struje za domaćinstva ili da biroi za zapošljavanje ne plaćaju zdravstveno osiguranje nezaposlenima.

Europska unija je pokrenula Plan rasta za Zapadni Balkan, nudeći šest milijardi evra bespovratnih sredstava i jeftinih kredita kako bi pomogla regiji da unaprijedi ekonomije, izgradi infrastrukturu i približi ih punopravnom članstvu.

Za Bosnu i Hercegovinu to bi značilo nešto više od milijardu evra za infrastrukturne i energetske projekte.

Sredstva se isplaćuju u tranšama dva puta godišnje, ali tek nakon što Evropska komisija potvrdi da je zemlja ispunila obećane reforme i uslove.

To uključuje makroekonomsku stabilnost, dobro upravljanje javnim finansijama i poštovanje vladavine prava.

Ako uslovi nisu ispunjeni, Evropska komisija je jasno navela da može zadržati ili preraspodijeliti sredstva drugim zemljama.

Zašto su propali pregovori BiH i EU?

Devetnaest mjeseci su se predstavnici dva entiteta i deset kantona sporili oko dvije tačke – poštivanja odluka Ustavnog suda BiH i njegove moguće reforme te načinu odlučivanja u vijeću koje ocjenjuje zakonitost dodjeljivanja državne pomoći.

Međutim, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH je u radnu grupu uključila i entitete i kantone.

Predstavnici iz Republike Srpske insistirali su na mehanizmu koordinacije gdje se po pitanjima Evropske unije mora postići konsenzus svih nivoa vlasti koji imaju različite ustavne nadležnosti.

Državni nivo, naprimjer, nema ovlaštenja u obrazovanju i socijalnoj politici ili ekonomskim pitanjima.

Nakon što nisu usaglasili plan reformi, Krišto je nepotpunu listu dostavila Evropskoj komisiji u septembru 2024. godine, ali su je u Briselu odbacili, jer nije ispunjavala sve preporuke i kriterijume.

Međutim, dok su se domaći političari sporili u javnosti oko ove dvije tačke, Evropska komisija je insistirala i na nekoliko o kojima, takođe, nema saglasnosti u BiH.

Od BiH se traži da uskladi svoj bezvizni režim sa EU i uvede vize za najmanje sedam zemalja.

Bošnjački predstavnici u vladi protive se uvođenju viza građanima Turske, srpski se protive uvođenja viza Kinezima i Rusima, a na spisku su i Saudijska Arabija, Azerbejdžan, Oman ili Katar.

Takođe se traži da Republika Srpska ponovno dekriminalizira klevetu, kao i da se povuku tzv. zakoni o stranim agentima i slične inicijative koje je Republika Srpska preduzela prethodnih mjeseci koje je poništio Ustavni sud BiH.

Od ekonomskih reformi koje zahtijeva EU tu je, naprimjer, povećanje cijena struje za domaćinstva, prema dokumentu u koji je RSE imao uvid.

One su trenutno ispod tržišnih i dio su mjera kojima vlasti čuvaju socijalni mir, posebno uzimajući u obzir niske plate i penzije te visoku nezaposlenost.

Trenutno Biroi za zapošljavanje u zemlji plaćaju zdravstveno osiguranje nezaposlenima, dok EU traži da se ta dva pitanja razdvoje i da ti Biroi prvenstveno rade posao zbog kojeg su osnovani.

Od BiH se traži i da se obaveže da će zakonski riješiti pitanje prikupljanja TV takse i finansiranja državne televizije koja se godinama suočava s tim problemom zbog odbijanja vlasti i emitera iz Republike Srpske da se to pitanje uredi.

Osim plana reformi, BiH mora imenovati i glavnog pregovarača s EU-om te nacionalnog koordinatora za IPA pretpristupne fondove.

Jedan od uslova je i novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, tijelu koje imenuje sve nosioce pravosudnih funkcija.

(RSE) Foto: SM BiH